U Tamnavi je počela žetva pšenice, a prinosi su izmedju tri i 3,5 tone po hektaru. Usluge kombajniranja sa baliranjem naplaćuju oko 10.000 dinara po hektaru.
Džon Fante je američki pisac koji poslednjih godina postaje mit i kultni pisac širom sveta. Njegovom današnjem statusu među književnom publikom najviše je doprinela izjava Čarlsa Bukovskog „Fante je bio moj bog“. Bukovski je i preporučio svom izdavaču da objavi dela njegovog mladalačkog idola čijoj se hrabrosti kao pisca koji se ne boji emocija divio.
Fante je rođen 1909. u Koloradu, 1929. počinje da piše i prelazi u Los Anđeles gde će ostati do kraja života 1983. Tokom 30-ih godina 20. veka nastaje serija romana o Arturu Bandiniju, piščevom alter-egu. Hronološki prvi roman „Put za Los Andjeles“ (1933) objavljen je tek 1985. jer je izdavač smatrao da je isuviše provokativan za američku publiku. Kao da su se obistinile reči Artura Bandinija iz jednog dijaloga tog romana: “Moja proza nije na prodaju. Pišem za potomstvo.“
Nil Gejmen je jedan od najpopularnijih pisaca današnjice, rođen 1960. u Engleskoj. Trenutno doživljava svetsku premijeru film Beovulf čiji scenario je plod njegovog rada na preradi tog drevnog epa.
Gejmen je svoju karijeru počeo pisanjem grafičkih novela (Sendmen vrlo brzo postao kultni strip za intelektualce, priča „San letnje noći“ je dobila 1991. World Fantasy Award u kategoriji pripovetke). Kasnije se okreće pisanju knjiga koje sve odreda imaju jak podtekst u svetu mitologije, fairytales i literaturi. Gejmen zapravo borhesovski ispreda nove priče koristeći likove i obrasce koji su već dobro poznati i deo opšte kulture, pružajući nam tako jedno iznenadjujuće i maštovito viđenje. Njegova dela nastaju kao posledica napornog istraživačkog rada i velike erudicije.
Ponajbolja njegova knjiga je „Američki bogovi“ koja crpi inspiraciju iz nordijske, slovenske, indijske, arapske mitologije a i iz vudu verovanja.
Fricov dan bi bio siže idealan za socrealistički roman iz ranih pedesetih samo bez momaka u radnim uniformama koji idu biciklima na posao u tvornicu da grade bolji svet Fricov dan je obično mamuran i nadrkan a noć iscrpljujuće duga.
Srđan Valjarević (1967,Beograd) napisao je 5 romana i 2 zbirke poezije. U životu je radio sve i svašta pomalo (fudbaler, metalostrugar, moler, autolimar, pravio kace za kupus, trgovao fotokopir mašinama) i nije ništa studirao. Posle teške životne krize (zbog alkohola su mu otkazale noge, dijagnoza upala kičmene moždine) vratio se pisanju pre dve godine i od tada po prvi put stekao širu popularnost kod, istina, malobrojne publike.
Njegov stil pisanja je jednostavan, poput Hemingveja, ali je svaka od tih običnih, svakodnevnih, reči nabijena jednom suspregnutom, muški uzdržanom ali dubokom, emocijom.
Teri Pračet je pisac kog vole oni koji su pronašli sebe u britanskom humoru - onom zajedničkom činiocu koji spaja tako raznorodna dela kao što su “Leteći cirkus Montija Pajtona”, ”Crna Guja”, ” Only fools and horses”, ” Autostoperski vodič kroz galaksiju”, ”Dve čađave dvocevke”. Najpoznatiji je po seriji romana o Disksvetu (oko 40 romana, u nas objavljeno oko 20).